Ludwigova angina je zapaljenje prostora ispod donje vilice i jezika (submandibularni i sublingvalni prostori) koja se brzo razvija, može ugroziti život, a obično se javlja kod mlađih osoba i djece kao rezultat zubnih infekcija. Kod djece ova bolest može poremetiti disanje

Ludwigova angina je zapaljenje prostora ispod donje vilice i jezika (submandibularni i sublingvalni prostori) koja se brzo razvija, može ugroziti život, a obično se javlja kod mlađih osoba i djece kao rezultat zubnih infekcija. Kod djece ova bolest može poremetiti disanje.

Građa zahvaćenih prostora

Kako bi se dijagnostikovala i liječila infekcija vrata potrebno je dobro poznavanje vratnih prostora i vezivnih ovojnica (fascija) koje te prostore razdvajaju. Različite vezivne ovojnice oblikuju niz prostora u vratu koji mogu biti zahvaćeni infekcijom. Invazija bakterija u te prostore uzrokuje upalu, celulitis, ili nakupljanje gnoja - apsces.

Upala se dalje širi u susjedna tkiva. Prostor ispod donje vilice, odnosno submandibularni prostor, sastoji se od dva prostora odvojena naprijed milohioidnim mišićem: sublingvalnog prostora (prostor ispod jezika) koji je gornji i submaksilarnog prostora (prostor ispod gornje vilice) koji je donji.

Širenje infekcije naprijed spriječava donja vilica, a dole milohioidni mišić. Infektivni proces se širi gore i pozadi i podiže dno usne duplje i jezik. Jezična kost spriječava širenje prema dole pa se otok širi put naprijed, izobličuje vrat i stvara se izgled "vrata bika".

Uzrok nastanka

Za razvoj bolesti važni su zubni karijes, nedavne stomatološke intervencije, anemija srpastih ćelija, oslabljen imunološki sistem, povrede i pirsing jezika (umetanje nakita u jezik). Ludwigova angina kod djece može nastati i bez ovih faktora rizika.

Klinička slika

Ludwigovu anginu karakterišu jak bol i otok vrata. Visoka temperatura, slabost, otežano gutanje i neprijatan zadah iz usta su vrlo česti. Može se javiti i grč mišića za žvakanje i simptomi otežanog disanja te se dijete često naginje prema naprijed kako bi olakšalo disanje. Pojava zvučnog disanja nalik lavežu psa (stridor), plava boja kože i sluznica (cijanoza), otežano disanje i oslabljeni disajni pokreti ukazuju na poremećen disajni put.

Dijagnoza

Ludwigova angina prepoznaje se na osnovu kliničke slike i potvrđuje mikrobiološkom analizom uzročnika bolesti.

Liječenje

Ludwigova angina liječi se osiguranjem disajnog puta, intravenskim antibioticima, hirurškom procjenom i, ako je potrebno, operativnom dekompresijom. Preporučljivi antibiotici su penicilin G u visokim dozama, ponekad u kombinaciji s antistafilokoknim lijekovima ili metronidazolom. Mogu se koristiti i cefalosporini. Intravenski se mogu davati i koritkosteroidi tokom 48 h kako bi se smanjio otok i na taj način osigurala prohodnost disajnog puta i poboljšalo djelovanje antibiotika.

Hirurška drenaža se može uraditi kad nakon 24h liječenja lijekovima nema poboljšanja. Ponekad, kad je ugroženo disanje, potrebno je napraviti traheotomiju, otvor na dušniku.

Osiguranje prohodnih disajnih puteva najvažniji je terapijski problem jer se otežano disanje može pojaviti bez prethodnih upozoravajućih znakova.

Ludwigova angina može biti smrtonosna. Nemogućnost pravovremene dijagnoze ove duboke infekcije vrata često je rezultat promijenjene kliničke slike zbog prethodnog uzimanja antibiotika.

Ranom dijagnozom, agresivnom intravenskom antibiotskom terapijom, eventualno hirurškim zahvatom i intenzivnom njegom postiže se izlječenje procesa bez komplikacija.