Virusi su uzročnici 30 do 40 posto infektivnih proljeva u razvijenom svijetu, što virusne gastroenteritise dovodi na drugo mjesto najčešćih bolesti (tik iza infekcija gornjeg dišnog sistema)

Tokom godišnjeg doba protkanog gripom, prehladama i kašljem, pažnju treba obratiti i na povećanu učestalost virusnih gastroenteritisa, poznatih pod nazivom "crijevna viroza". Kako su tom infekcijom ponajviše zahvaćena djeca, nužno je pomoću mjera samoliječenja spriječiti pojavu dehidracije.

Vrste virusnih gastroenteritisa

Virusi su uzročnici 30 do 40 posto infektivnih proljeva u razvijenom svijetu, što virusne gastroenteritise dovodi na drugo mjesto najčešćih bolesti (tik iza infekcija gornjeg dišnog sistema). Put njihovog prenosa uglavnom je feko-oralni (dakle neopranim rukama te konzumacijom zaražene hrane i vode), premda se neki uzročnici mogu prenositi i kapljičnim putem.

Gastroenteritis mogu uzrokovati mnoge vrste virusa, no neki od njih ipak prevladavaju. Tako su u djece infekcije najčešće uzrokovane rotavirusom, koji je glavni krivac za čak do 65 posto teških proljeva širom svijeta. Rotavirusne infekcije najčešće se javljaju zimi u područjima s umjerenom klimom, i to s najvećom učestalošću između novembra i aprila. Odmah iza njega nalaze se adenovirusi i kalicivirusi (posebno virus Norwalk ili norovirus prema novom nazivu), a sve češće se pronalaze i zaraze astrovirusom.

Iako su u odraslih osoba najčešće infekcije kalicivirusima, ne smije se zaboraviti na prenos rotavirusa kod osoba u bliskom kontaktu sa zaraženim djetetom. Naime, djeca mogu širiti rotavirus neposredno prije pojave simptoma bolesti, za vrijeme trajanja bolesti te još 7 dana po završetku bolesti.

Od simptoma do dijagnoze

Klinička se slika virusnih gastroenteritisa može razlikovati od potpuno asimptomatske infekcije, pa sve do životno ugrožavajuće dehidracije. Bolest se tipično manifestira kratkim prodromom u obliku blage vrućice, mučnine i povraćanja, neposredno prije no što se pojavi vodenasti proljev (vrlo rijetko s primjesama sluzi ili krvi). Taj proljev prosječno traje 1 - 4 dana, premda se njegovo trajanje kod adenovirusnih infekcija može protegnuti i na dvije nedelje. U starije djece povraćanje može biti dominantan simptom bolesti.
 
Također je važno pokušati razlikovati virusne gastroenteritise od proljeva drugih uzroka. Na virusnu etiologiju može se posumnjati kad je povraćanje jako izraženo, kad je period inkubacije duži od 14 sati te kada se svi znaci bolesti povlače unutar tri do četiri dana. Važni epidemiološki faktori koji se svakako moraju uzeti u obzir su podaci o godišnjem dobu, putovanjima, prehrani te kontaktu s djecom, tj. drugim ljudima. Jaka vrućica, grčevi u trbuhu te mnoštvo krvi i sluzi u stolici gotovo su uvijek znak da se radi o infekciji bakterijama ili infestaciji parazitima.
 
Konačni dokaz virusnih gastroenteritisa postavlja se u laboratoriju. Infekcije rotavirusima, adenovirusima i astrovirusima mogu se brzo dijagnosticirati upotrebom komercijalnih testova baziranih na otkrivanju virusnih antigena u stolici. Kulturom stolice isključujemo bakterijske uzročnike bolesti, a često se radi i kompletna obrada na parazite kako bi se eliminirala i ta mogućnost.

Šta možemo poduzeti?

Liječenje akutnih gastroenteritisa je nespecifično te se temelji na nadomještanju tekućine i elektrolita (soli i minerala) izgubljenih proljevom i povraćanjem. Na taj način se pokušava spriječiti dehidracija koja bi mogla dovesti do teških komplikacija poput hipovolemičnog šoka. S obzirom da je rizik od dehidracije veći kod dojenčadi i male djece, roditelji za vrijeme trajanja bolesti moraju pažljivo pratiti broj pelena koje se dnevno mijenjaju. Antibiotici nisu učinkoviti, a primjena antiemetika (lijekova protiv povraćanja) i antidijaroika (lijekova protiv proljeva) se nikako ne preporučuje.
 
U posljednje vrijeme kao pomoć bržem svladavanju bolesti neki stručnjaci preporučuju korištenje probiotika. Probiotici su nepatogeni, živi mikroorganizmi koji, ako se daju u dovoljnoj količini, imaju blagotvorno djelovanje na organizam. Svojim djelovanjem u principu pomažu u popravljanju izgubljene ravnoteže crijevne mikroflore, pa tako svoj povoljan učinak iskazuju upravo kod proljeva, ali i nekih drugih bolesti (alergija, konstipacije ili infekcija mokraćnog sistema). Neke studije pokazale su i koristan učinak nadomjestaka cinka.
 
Treba napomenuti kako je Europska komisija 2006. godine odobrila cjepivo protiv rotavirusa, dopuštajući aktivno cijepljenje dojenčadi od 6 nedelja starosti. Radi se o živom, tekućem cjepivu koje se primjenjuje peroralno u tri doze. Na taj način smanjio se broj hospitalizacija i najtežih oblika bolesti. Razvoj cjepiva za druge viruse gastroenteritisa također se bliži završnoj fazi.

Zaključak

Pravilna higijena i dalje je ključni korak u prevenciji virusnih gastroenteritisa. Učestalo pranje ruku te odgovarajući postupak sa hranom spriječit će širenje većine zaraznih bolesti, a ne samo pojavu "crijevne viroze". Većina infekcija rješava se spontano, a za teže slučajeve bolesti nužno je konsultirati se s liječnikom (posebno ako se jave simptomi dehidracije, ako je proljev dugotrajan i praćen pojavom krvi u stolici).