Nuspojave izazvane lijekovima
Ne postoji ni jedan lijek bez nuspojava. Cilj uspješnog i kvalitetnog liječenja je izabrati najefikasniji lijek, ali koji je pri tom i najsigurniji, odnosno, s najmanje nuspojava
Tekst: A A A



Neželjene reakcije
Nuspojave izazvane lijekovima

Objavljeno 18.01.2012 u 17:04

Pored svih prednosti koje lijekovi nude, ne treba zanemariti ni opasnosti koje vrebaju osobe prinuđene da ih upotrebljavaju.

Ne postoji ni jedan lijek bez nuspojava. Cilj uspješnog i kvalitetnog liječenja je izabrati najefikasniji lijek, ali koji je pri tom i najsigurniji, odnosno, s najmanje nuspojava.

Efikasan i bezopasan ljiek je onaj koji ne izaziva nikakve ili zanemarljive tegobe, odnosno nuspojave kod pacijenta, a pri tome ispoljava svoje terapeutsko dejstvo.

Neki od faktora koji mogu utjecati na nuspojave lijeka su: starost pacijenta, alergijska predispozicija, pogrešno doziranje lijeka, disfunkcija organa pacijenta, te ako je pacijent npr. alkoholičar, pušač ili ovisnik o lijekovima.

Česte nuspojave lijeka su alergijske reakcije. Karakteristike alergijskih reakcija su: razne kožne erupcije, rinitis, konjuktivitis i otok.

Ozbiljnije alergijske reakcije mogu biti: hepatitis, depresija koštane srži, anemija i anafilaktički šok. Više od pola alergijskih reakcija je alergija na pencilin.

Lijek može imati i toksična djelovanja, koja mogu nastati predoziranjem lijeka, što često dovodi do velikih komplikacija i fatalnih ishoda, ali isto tako se može kod pacijenta javiti individulna povećana osjetljivost prema nekom lijeku.

Kod nekih pacijenata lijekovi dovode do stvaranja hemijski reaktivnih metabolita koji oštećuju proteine, membranske lipide i DNK.

Ako dođe do oštećenja proteina i lipida nastaju biokemijski i morfološki poremećaji koji dovode do smrti stanice. Ovakve toksične reakcije najčešće oštećuju jetru, bubrege i koštanu srž.

Postoje i nuspojave lijeka kao što su gastrične iritacije kod aspirina, krvarenja kod antikoagulansa i hipokalemija kod tiazidnih diuretika. Te nuspojave javljaju se primjenom terapijskih doza, očekivane su, prolazne, korigiraju se redukcijom doze i u većini slučajeva ne zahtjevaju prekid liječenja. Rijetko ugrožavaju zdravlje ili život pacijenta.

Na kraju treba napomenuti da svaki lijek, pa i onaj najbezopasniji, nestručno upotrebljavan, može ispoljiti svoja toksična dejstva. Prema tome, izbor i doziranje lijeka je najbolje prepustit stručnim i iskusnim ljekarima.

 


(MOJEzdravlje)