Osobe koje su čitav život mentalno aktivne i stalno čitaju, pišu ili na drugi način angažiraju mozak imaju manje izglede za razvoj proteinskih naslaga u mozgu povezanih s Alzheimerovom bolešću, objavili su američki naučnici

Osobe koje su čitav život mentalno aktivne i stalno čitaju, pišu ili na drugi način angažiraju mozak imaju manje izglede za razvoj proteinskih naslaga u mozgu povezanih s Alzheimerovom bolešću, objavili su američki naučnici.

Njihovo istraživanje temeljeno na proučavanju PET skenova mozga sugerira da se kod osoba koje su mentalno aktivne od djetinjstva do visoke dobi razvija manje amiloidnih plakova.

"Ovdje ne govorimo o odgovoru mozga na amiloide nego govorimo o samom nakupljanju amiloida", kaže William Jagust s kalifornijskog univerziteta u Berkeleyju čiji je rad objavljen u časopisu Archives of Neurology. "To je potpuno novo otkriće", ističe ovaj američki naučnik.
 
Ranija istraživanja sugerirala su da visoko obrazovane osobe koje su stalno mentalno aktivne prikupe 'rezerve' koje im omogućavaju britkost uma čak i kad se formiraju naslage destruktivnih bjelančevina u mozgu poznate kao beta amiloidi.
 
Iako ograničeno, ovo istraživanje također pokazuje da početak intenzivnih mentalnih aktivnosti u ranoj dobi može otvoriti put sprečavanju stvaranja plakova u mozgu povezanih s Alzheimerovom bolešću.
 
U ovom trenutku ne postoje lijekovi koji mogu spriječiti Alzheimerovu bolest za koju naučnici vjeruju da započinje 10 ili 15 godina prije nego se očituje problemima pamćenja.
 
Broj oboljelih od Alzheimerove bolesti u svijetu procjenjuje se na 36 miliona, a stručnjaci očekuju da će broj oboljelih do 2030. godine porasti na 66 miliona te na 115 miliona do 2050. godine.
 
Stručnjaci su u okviru ovog istraživanja uspoređivali PET skenove mozga zdravih starijih osoba, čije su mentalne sposobnosti potvrđene testiranjem, s onima osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti kao i s PET skenovima zdravih osoba u dobi od 20-ak godina.
 
Utvrdili su da su osobe koje su čitav život mentalno aktivne imale najniže razine naslaga beta amiloida. Također, utvrđeno je da osobe koje su se mentalno aktivirale tek u kasnijoj dobi nisu od toga profitirale.
 
"Ono što naši rezultati sugeriraju je da mentalne aktivnosti tokom čitavog života imaju veći učinak od toga da se osoba mentalno aktivira tek u kasnijoj dobi", kaže Susan Landau koja je također radila na istraživanju.