Nagli pad smrtnosti od srčanog udara posljedica je manjeg broja pušača, bolje ishrane koja dovodi do boljeg zdravlja, manje holesterola i nižeg tlaka te zbog bolje njege koju pacijenti dobiju u bolnicama

Broj smrti od srčanog udara u Velikoj Britaniji prepolovljen je za samo osam godina. Kako im je uspjelo? Britanci danas imaju manje pušača, bolje jedu, a bolnice im pružaju bolju pomoć.

Nagli pad smrtnosti od srčanog udara posljedica je manjeg broja pušača, bolje ishrane koja dovodi do boljeg zdravlja, manje holesterola i nižeg tlaka te zbog bolje njege koju pacijenti dobiju u bolnicama. Od 2002. do 2010. broj fatalnih srčanih udara pao je za 50 posto kod muškaraca i za 53 posto kod žena.

Istovremeno je pao i broj srčanih udara općenito, i to kod muškaraca za 33 posto, a kod žena za 31 posto.

Ipak, britanski stručnjaci sa Univerziteta Oxford misle da ovaj trend neće potrajati jer je sve više mladih ljudi debelo i ima dijabetes - dakle imaju faktore rizika za razvoj srčanih bolesti. 

Tokom svog istraživanja koje je uključivalo analizu podataka o 840.000 osoba koje su imale srčani udar bez ili s kobnim posljedicama naučnici su željeli ustanoviti što je uzrok naglog pada smrtnosti. U prevenciji gotovo jednaku ulogu ima životni stil i bolji tretman u bolnici, pokazalo je istraživanje.

Čak 61 posto onih koji su imali srčani udar su bili muškarci, a 73 posto kod onih koji su stariji od 65 godina. Ustanovili su i da je 36 posto srčanih udara bilo fatalno. 

Profesor Michael Goldacre, jedan od autora studije ističe da je postotak pušača u istom razdoblju pao s 27 posto na 21 posto populacije te da su uvedene zabrane pušenja.

'Velik pad broja pušača, ljudi koji jedu zdravije masnoće, manji broj osoba s povišenim tlakom te veća upotreba lijekova, sve je to pomoglo. Istovremeno je došlo do poboljšanja bolničkog tretmana,' kaže prof. Goldacre. 

Ipak pesimistični

Ipak liječnici nisu optimistični jer osobe koje su danas u 30-im i 40-im godinama - grupa koja se približava dobnoj granici rizičnoj za pojavu srčanih udara - manje je vježbala u mladosti nego ljudi koji su danas u 50-ima ili stariji. 'Manje su uključeni u sportske aktivnosti, obično ne hodaju do škole, a ova neravnoteža potrošnje energije može biti značajna,' napisali su.