Šta je i kako se liječi hernija diska
Najčešći simptom hernijacije diska u slabinskoj kralježnici je bol koja se iz donjeg dijela leđa širi niz jednu ili obje noge. Nastaje kad mekani unutarnji dio diska iskoči iz svoga ležišta u kralježnični kanal
Tekst: A A A



Često stanje
Šta je i kako se liječi hernija diska

Objavljeno 03.04.2012 u 12:05

Najčešći simptom hernijacije diska u slabinskoj kralježnici je bol koja se iz donjeg dijela leđa širi niz jednu ili obje noge. Nastaje kad mekani unutarnji dio diska iskoči iz svoga ležišta u kralježnični kanal.

Bol kod hernije diska je slično kao kod vratne kralježnice kada se bol iz vrata širi niz ruke, samo što je ovdje slučaj da se bol širi niz nogu.
 
Gdje je puklo?
 
Intervertebralni disk ima čvrsti vanjski sloj ili anulus koji okružuje unutarnji mekani, želatinozni centar koji se naziva nucleus. Hernija diska nastaje kada nucleus izlazi iz svoga centralnog dijela uslijed pucanja čvrstog vanjskog sloja. U takvom stanju diskalno tkivo pritišće neuralne korijene u kralježničnom kanalu što dovodi do iradijacije bolova niz jednu ili obje noge te neuroloških ispada.
 
Između svaka dva kralješka nalazi se disk čija je osnovna uloga prenos težine niz kralježnicu. Sa starenjem disk postaje dehidriran, a kao takav je znatno podložniji ozljedi. Ovakvo stanje iskakanja diska je prilično često i može ali i ne mora izazvati simptome. Kako se disk nalazi neposredno ispred spinalnih korijena, iskakanje dovodi do neposrednog pritiska na ove strukture a time i do razvoja boli kao prvog upozoravajućeg znaka da se u kralježnici nešto loše događa.
 
Najbolji pregledi
 
Klinički pregled omogućava liječniku da temeljem podataka dobivenih od pacijenta i odgovarajućim postupcima odredi mjesto iz kojeg dolazi bol, a potom odredi daljnje pretrage koje će to i potvrditi. MRI je pretraga koja neurohirurgu daje najviše podataka o patološkim promjenama u kralježnici no i ostale radiološke i neurofiziološke pretrage imaju svoje mjesto.
 
Liječenje
 
Kada smo sigurni da je hernija diska uzrok pacijentovih tegoba, algoritam liječenja u većini slučajeva podrazumijeva mirovanje i lijekove do smirivanja bolnog sindroma. Ukoliko bolni sindrom ne jenjava u obzir dolaze ESI i druge infiltracije koje za cilj imaju smanjenje boli. Nakon uspostavljene kontrole bolnog sindroma započinje se sa individualno prilagođenom fizikalnom terapijom.
 
Ukoliko tokom mjesec dana ne dođe do značajnijeg oporavka funkcijskog statusa bolesnika potrebno je razmišljati o neurohirurškom liječenju. Svako odgađanje indicirane operacije, duže od četiri mjeseca od postavljene dijagnoze, smanjuje uspješnost operacije.


(MOJEzdravlje)