Još uvijek nije objašnjeno zašto aspirin različito djeluje na žene (kod kojih smanjuje rizik od moždanog udara) i na muškarce (snižava prvenstveno rizik od infarkta). To je samo jedna od tajni koju krije ovaj dobrodržeći stogodišnjak. Istraživači iz dana u dan pronalaze nove indikacije

Ko nije čuo za aspirin? Svake sekunde u svijetu se proguta preko 2.500 tableta ovog lijeka.

On se nalazi u gotovo svakoj kućnoj apoteci, zlu ne trebalo...

Ipak, većina ljudi nije upoznata sa svim dobrim stranama ovog molekula (acetilsalicilna kiselina) pronađenog još 1899. godine.Skoro cijeli svoj životni vijek aspirin uspjeva da ukrsti mišljenja stručnjaka.

Spisak bolesti koje liječi sve je duži

Još uvijek nije objašnjeno zašto aspirin različito djeluje na žene (kod kojih smanjuje rizik od moždanog udara) i na muškarce (snižava prvenstveno rizik od infarkta). To je samo jedna od tajni koju krije ovaj dobrodržeći stogodišnjak. Istraživači iz dana u dan pronalaze nove indikacije.

Tako su, recimo, osobe koje redovno uzimaju aspirin manje podložne Alchajmerovoj bolesti i rjeđe oboljevaju od raka debelog crijeva. Štaviše, kod pacijenata koji su već oboljeli od ove vrste tumora, aspirin smanjuje rizik od ponovne pojave bolesti za 35 odsto.

Neka istraživanja ukazuju na to da ovaj lijek znatno smanjuje rizik od još nekih vrsta raka, u prvom redu tumora dojke osetljivih na estrogene (između 60 i 70 odsto slučajeva raka dojke spada u tu kategoriju).

Ublažava bol i spriječava infarkt

Ako se uzimaju uobičajene prosječne doze (od 0,5 do 3 grama dnevno), aspirin efikasno snižava temperaturu i bolove srednjeg intenziteta. U većim dozama (preko tri grama dnevno), može da olakša tegobe i oboljelima od reumatizma tako što ublažava upalu zglobova.

U malim dozama (manje od 0,5 grama dnevno) aspirin spriječava taloženje krvnih pločica i, samim tim, zakrčenje krvnih sudova. Upravo zato ovaj lijek nalazi široku primjenu u kardiologiji: njegovo redovno uzimanje smanjuje rizik od novog infarkta i moždanog udara za 30 odsto.

Kardiolozi takođe tvrde da osobe koje imaju predispozicije da dožive infarkt miokarda (dijabetes, gojaznost, povišen krvni pritisak) zahvaljujući aspirinu mogu da smanje rizik za trećinu.

Da li to znači da treba da se kljukamo ovim lijekom?

Nipošto, budući da čuvena bijela tableta može da bude i opasna. Pošto razrijeđuje krv, ona povećava rizik od krvarenja u mozgu ili organima za varenje, čak i ako se uzima u vrlo malim "preventivnim" dozama.

Razumljivo je, dakle, što aspirin ne treba da koriste osobe koje pate od čira ili hemoragije, trudnice i osobe alergične na salicilnu kiselinu. Pošto može da izazove napad astme, ne preporučuje se ni astmatičarima.

Oprezno s liječenjem po sistemu sam svoj ljekar

Aspirin ne treba uzimati sa nekim lijekovima, pre svega sa nesteroidnim antiinflamatornim lijekovima (kao što je ibuprofen) i antikoagulantima, pošto mogu da izazovu teško trovanje, naročito kod djece.

S obzirom na činjenicu da se u svijetu konzumiraju milijarde tableta aspirina dnevno, neželjeni efekti su rijetki i prilično blagi, ali to ipak ne znači da treba sami sebe da liječite. Kao i u slučaju bilo kog drugog lijeka, pacijenti treba strogo da se pridržavaju savjeta ljekara i propisanih doza.