Kontaktni ekcem
Kontaktna alergija ili kontaktni alergijski dermatitis (ekcem) izazvan je alergijskom reakcijom osobe na supstance koje dolaze u kontakt sa kožom. Kod ljudi koji su preosjetljivi, ovi kontaktni alergeni izazivaju svrab, crvenilo, sitne mjehuriće, a kasnije i perutanje kože
Tekst: A A A



Dermatologija
Kontaktni ekcem

Objavljeno 12.04.2010 u 07:44

Kontaktna alergija ili kontaktni alergijski dermatitis (ekcem) izazvan je alergijskom reakcijom osobe na supstance koje dolaze u kontakt sa kožom. Kod ljudi koji su preosjetljivi, ovi kontaktni alergeni izazivaju svrab, crvenilo, sitne mjehuriće, a kasnije i perutanje kože.

U akutnoj fazi ekcema koža postaje crvena i otečena, izrazito svrbi i na njoj se pojavljuju sitni mjehurići koji pucaju, stvaraju se kraste i bjeličaste naslage koje se ljušte. Ukoliko je kontakt sa alergenom stalan, hroničan, koža postaje zadebljala, zagasito crvena, nekada mrke boje, peruta se, stvaraju se bolne pukotine, a svrab je minimalan, ali stalan ili se pogoršava u naletima.

Najvažniji cilj je da se pokuša otkriti uzrok, odnosno materija koja izaziva alergiju. U cilju otkrivanja alergena koji je odgovoran za nastanak promjena sprovodi se epikutano testiranje na stanadardne alergene evropske serije.

U ovoj seriji su alergeni koji najčešće izazivaju alergiju u Evropi, i obuhvataju različite susptance, od metala koje nalazimo u bižuteriji, preko boja, konzervanasa ili mirisa koji se nalaze u bojama za kosu i drugim kozmetičkim proizvodima do materija koje se nalaze u nekim ljepilima, cementu, gumi i drugim stvarima sa kojima ljudi svakodnevno dolaze u kontakt.

Epikutani testovi se lako sprovode ali zahtijevaju vrijeme. Alergeni se u vidu flastera lijepe na leđa i drže na leđima tokom 48 sati, a zatim se skidaju i onda se očitavaju. Neophodno je i dodatno čitanje poslije 72h, nekada i poslije 96h radi provjere da li se radi o pravoj alergiji ili iritaciji hemijskom supstancom.

Poseban vid kontaktnog dermatitisa je onaj koji se razvija u kontaktu sa nekim biljkama kao što su otrovni bršljan, ali i biljke koje se koriste u ljekovite svrhe. Na primjer, propolis koji je sastojak mnogih ljekovitih preparata i kozmetičkim proizvodima može biti snažan alergen koji kod nekih osoba izaziva ekcem.

Činjenica je i da tzv. prirodni kozmetički preparati sa biljnim komponentama, ali i industrijska kozmetika prije svega zbog dodataka parfema i nekih konzervanasa može da izazove alergiju. Najsigurniji su dobro ispitani preparati koji nemaju dodatak parfema i konzervanasa i namijenjeni su za osjetljivu i alergiji sklonu kožu.

Ukoliko postoji sumnja da je kozmetički preparat izaziva ekcem (lice, kapci, šake, vrat) najbolje je učiniti epikutano testiranje ne samo sa standardnom serijom alergena, već i sa kozmetičkim preparatima koje osoba koristi.

Kada se utvrdi pozitivna reakcija na neku od supstanci, pacijent dobija informator o stvarima koje sadrže ovu materiju sa savjetima za izbjegavanje kontakta da bi manifestacije bolesti bile što blaže.

Alergija na bižuteriju (nikl)


Najčešći alergen koji izaziva kontaktni dermatitis je nikl, koga ima u bižuteriji i većini drugih metalnih predmeta: metalnim kopčama, narukvicama za sat, novcu, metalnim naočalama. Ima ga i u srebrnom nakitu, ali i u zlatnom nakitu mada je ovdje njegova količina najčešće mala da kod većine osoba ne izaziva manifestnu reakciju.

Nehrđajući čelik takođe sadrži nikl, ali je i ovde on vezan tako da se teško rastvara prilikom kontakta sa posuđem i drugim stvarima od nehrđajućeg čelika. Znojenje podstiče rastvaranje nikla iz metalnih predmeta, pa neki ljudi imaju manifestacije samo kada je toplo vrijeme i kod pojačanog znojenja. Najčešće se osip javlja na ušnim školjkama od naušnica, zatim u kontaktu sa metalnom kopčom na pantalonama ili ispod sata.

Alergija na gumu


Proizvodi od gume takođe često izazivaju alergiju, prije svega lateks i drugi aditivi koji se koriste prilikom obrade gume. Alergija na lateks osim promjena na koži može da izazove i koprivnjaču, suzenje očiju i osjećaj gušenja. Promjene kod alergije na gumu se manifestuju na mjestu kontakta ivice donjeg veša sa kožom ukoliko u njoj ima gumenih dijelova, a takođe neki tipovi obuće izazivaju alergiju koja se manifestuje na stopalima.

Boje za kosu.

Većina ljudi nema problema sa bojenjem kose, ali neke osobe su alergične na parafenilen diamin, što kod ovih osoba izaziva crvenilo na poglavini poslije farbanja. Ova supstanca se nalazi u tamnim permanentnim i semi-permanentnim farbama za kosu, a takođe se može naći i u boji za privremenu tetovažu, pa se na mjestu tetovaže javlja crvenilo, otok i svrab. Materije slične parafenilendiaminu mogu se naći u odjeći tako da tamna odjeća, posebno od poliestera i najlona kod nekih osoba izaziva alergiju.

Kozmetički proizvodi

Parfemi, losioni i drugi kozmetički proizvodi mogu da izazovu alergiju, i to prije svega mirisi i prezervativi u kozmetičkim proizvodima. Zato treba tražiti proizvode označene sa fragrance-free, jer oni ne sadrže mirise. Ukoliko su u pitanju prezervativi u kozmetičkim proizvodima, treba koristiti proizvode bez prezervativa iz domena medicinske kozmetike.

Testiranje na kozmetičke proizvode koje osoba koristi, najbolji je način da se utvrdi koji se od njih mogu bezbijedno koristiti. „Prirodna“ kozmetika koja sadrži biljne komponente nedovoljno ispitanih svojstava takođe može da bude uzrok kontaktnog dermatitisa.

Biljke

Mnoge biljke mogu da izazovu kontaktnu alergiju. Nekada se ona manifestuje na mjestu kontakta kao što su šake kod osoba koje rade npr. u cvjećari, nekada polen biljaka u vazduhu izaziva promjene na kapcima, licu i rukama, tj. otkrivenim dijelovima tijela. Nekada su u pitanju biljni melemi koji sadrže neke alergogene biljke, i koji se u narodu često stavljaju zbog otoka i bola u zglobovima (npr. gavez). Takođe poseban vid alergije je fitofotodermatitis gdje kontakt sa biljkom uz istovremeno izlaganje suncu izaziva ili pojavu crvenila s bolnim mjehurovima ili tamnu prebojenost kože, a biljke koje izazivaju ovu vrstu reakcije su limun, zeleni limun, paštrnak, celer i neke vrste cvijeća, ali i parfemi stavljeni na kožu prije odlaska na plažu.

Alergija na hrom (krom)

Alergija na hrom i soli hroma odgovorna je za ekcem kod ljudi koji dolaze u kontakt sa cementom, kožom, nekim bojama, nekim vrstama šibica i proizvodima protiv hrđanja. Cementna prašina lako izaziva promjene po cijelom tijelu u vidu generalizovanog ekcema.

Neomicin

Neomicin je antibiotik koji se nalazi u mnogim kremama i mastima za lokalnu primjenu na koži, a može da izazove alergiju. Karakterisitčno je da osoba zbog posjekotine ili druge povrede počne da nanosi lako dostupan antibiotik za lokalnu primjenu i da se stanje na tom mjestu pogoršava iz dana u dan.

Liječenje kontaktnog ekcema

Prisutup svakoj osobi koja ima ekcem je da se najprije pokuša sa pronalaženjem uzroka ekcema, davanjem savjeta i informatora o materijama koje treba izbjegavati. Ukoliko se radi o blagom osipu kratkotrajna primjena kreme sa kortikosteroidom ili imunomodulatorom biće dovoljna, a u slučaju izraženog svraba neophodan je i antihistaminik, a ako se radi o snažnoj reakciji i promjenama po cijelom tijelu, sistemska imunomodulatorna terapija (kortikosteroidi, fotohemoterapija, i dr.) su neophodni, a ukoliko se javi i sekundarna infekcija, antibiotik je takođe neophodan.


(MOJEzdravlje)