Još u majčinom stomaku dijete je sposobno da prima i obrađuje nadražaje iz spoljašnje sredine. Kretanje majke, kontakt sa zidovima materice, sisanje palca, svjetlost i zvuci... neki su od stimulusa koji u tom periodu utiču na formiranje i oblikovanje centralnog nervnog sistema

Ima li ljepšeg osjećaja od držanja u naručju tek rođenog djeteta? Međutim, rijetko kada se zapitamo koliko naše bavljenje djetetom u tom najranijem uzrastu ima uticaja na razvoj njegovih čula i psihomotorni razvoj u cjelini  

Još u majčinom stomaku dijete je sposobno da prima i obrađuje nadražaje iz spoljašnje sredine. Kretanje majke, kontakt sa zidovima materice, sisanje palca, svjetlost i zvuci... neki su od stimulusa koji u tom periodu utiču na formiranje i oblikovanje centralnog nervnog sistema...A kasnije? Nije potrebno da budete profesionalno kvalifikovani da biste otkrili kako se razvija vaše dijete. Posmatrajte vašu bebu i bavite se njome.

Nekoliko korisnih savjeta:

1. Probajte da dodirujete bebin obraz. Ona će refleksno da okreće glavicu prema vašoj ruci. Taj refleks je prirodan, prilagođujući (adaptivni) odgovor, koji pomaže djetetu u traženju hrane.

2. Mokra pelena izaziva nelagodnost, dok je majčin dodir umirujući.

3. Stavite igračku ili prst na bebin dlan. Automatski ćete izazvati čvrsto zatvaranje njene šake. To je, takođe, refleksna aktivnost, koja pomaže djetetu da se uhvati za nešto, kako ne bi palo. Inače, novorođenče ne može da otvori šaku i ispruži prste, pa njegove šačice uglavnom ostaju zatvorene u prvim mjesecima života.

4. Novorođenče pokazuje i odgovor na dejstvo gravitacije. Informacija o promjeni položaja glave u odnosu na trup dolazi preko unutrašnjeg uha. Zbog toga, ako se položaj glave naglo promijeni, na primjer, kada glava pada unazad, dolazi do reakcije celog tijela. Dijete naglo širi ruke i noge, a potom ih skuplja, kao da bi željelo da se za nešto uhvati. To je u medicini poznato kao Moro refleks - u stvari je evolutivni refleks koji viđamo i kod životinja, a neophodan je za opstanak.

5. Kada dijete držimo na ramenu, primjetićemo kako pokušava na kratko da podigne glavu. I ovo se dešava pod uticajem gravitacije, koja djeluje na određene dijelove nervnog sistema, a oni šalju informaciju mišićima vrata da podignu glavu. Vremenom se ovi adaptivni odgovori razvijaju, pa će dijete moći da odigne glavu od podloge, a nasuprot gravitaciji - kada ga postavite da leži na stomaku.

6. Svaka majka brzo nauči da držanje i ljuljanje djeteta pomaže da se ono smiri. Ritmični pokreti ljuljanja takođe imaju veoma važnu ulogu u organizaciji i sazrijevanju centralnog nervnog sistema. Vjerovatno zbog toga, kada u kasnijem životu pogledamo kolijevku, ona u nama budi mnogo lijepih uspomena. Zato je i dodir koji majka ostvaruje sa djetetom veoma važan činilac za sazrijevanje njegovog centralnog nervnog sistema i uspostavljanje veze između mame i  bebe.

7. Pokreti koje dijete izvodi u toku prvog mjeseca života su uglavnom nekoordinisani, «masovni» - obuhvataju cijelo tijelo i uglavnom se svode na ispružanje i savijanje ekstremiteta. Beba na stomaku izvodi pokrete slične puzanju. Uglavnom leži na jednoj strani i nije u stanju da zadrži stabilan položaj na leđima. Ruka prema kojoj je okrenuto lice je uglavnom ispružena, dok je ruka na strani potiljka savijena. Iz zglobova i mišića takođe ide informacija mozgu o položaju glave, i to aktivira reakciju poznatu kao tonični refleks vrata. Tokom prvih nedelja života, ovaj refleks veoma utiče na pokretanje ruku.

8. Jednomesečno dijete ne uspijeva da diferencira komplikovane oblike ili kontraste boja, ali ipak prepoznaje lice majke i ostalih važnih osoba u njegovom životu. Primjetićete kako usmjerava pažnju kada vidi pokrete ljudi ili igračaka, i trudi se da ih prati - najprije očima, a potom i pokretima glave.

9. Na zvuk zvečke ili ljudskog glasa, jednomesečno dijete će najprije odgovoriti «smirivanjem» motorike, a potom i okretanjem glave prema izvoru zvuka.

10. Rođenjem su razvijena i čula ukusa i mirisa - imaju veoma važnu ulogu u toku prvog mjeseca. Sisanje je adaptivni odgovor, povezan sa ovim čulima, i kod djeteta je razvijen po rođenju.

Znači, u toku prvog mjeseca dijete već razvija veliki broj različitih adaptivnih odgovora. Mnogi od njih se izgrađuju još intrauterino, a po rođenju ih dijete razvija kao osjećaj za gravitaciju, pokret i dodir.

Sve ovo je važno znati jer nam dijete u tom najranijem periodu govori tijelom, pokretima, pa je od velikog značaja da znamo da tumačimo taj govor tijela. One stimulacije koje umiruju dijete i čine ga srećnim su dobra baza za razvoj čula, kao i sopstvene tjelesne šeme.

U svakom slučaju, dijete je stvoreno da uživa u igri - koja ga  stimuliše, da isprobava nove senzacije i razvija nove motorne funkcije.

Razvoj funkcija po redoslijedu

Funkcije se razvijaju po određenom redoslijedu. Kod neke djece će to biti brže, kod neke sporije, ali uglavnom će pratiti tipične parametre. Zbog toga nije potrebno da budete profesionalno kvalifikovani da biste otkrili kako se kod djeteta razvijaju ovi procesi.

Posmatrajte mališana u spontanim aktivnostima, ali posmatrajte i njegove vršnjake. Uočite sličnosti i razlike. Jer, ako ne možemo da vidimo nečiji mozak, možemo da vidimo ponašanje - koje je odraz njegove aktivnosti.