Povećana konzumacija hladnih i gaziranih napitaka, sladoleda i kupanja u hladnoj vodi može da dovede do angine – gnojnog zapaljenja grla, prije svega krajnika

Povećana konzumacija hladnih i gaziranih napitaka, sladoleda i kupanja u hladnoj vodi može da dovede do angine – gnojnog zapaljenja grla, prije svega krajnika.
Ova infekcija je najčešća ljeti, uglavnom pogađa djecu starosti između tri i šest godina jer je njihov imuni sistem znatno slabiji nego kod odraslih.

Simptomi

Sigurni znaci da je do ovog oboljenja došlo jesu upaljeno ždrijelo, krajnici i limfni čvorovi i pojava bijelih gnojnih “čepova” na krajnicima.

Angina počinje naglim skokom temperature, a prate je malaksalost, glavobolja, gubitak apetita, bolno gutanje, obložen jezik, povećane limfne žlijezde, bolovi u mišićima i zglobovima, dok je ždrijelo veoma crveno. Ukoliko se s terapijom krene na vrijeme, simptomi traju od tri do pet dana, poslije čega slijedi poboljšanje, zatim i potpun oporavak.

Zašto nastaje?

Najčešći izazivači angine su bakterije, zatim virusi i gljivice, ali i bolesti kao što su one iz grupe hematoloških oboljenja. Iako postoji veliki broj bakterija koje mogu da “napadnu” grlo, najveća vjerovatnoća je da je glavni krivac za ovu bolest streptokoka. Zbog učestalosti bakterija kao uzročnika, u najvećem riziku da obole su djeca u školama i vrtićima.

Angina može da bude primarna, kad mikroorganizmi uzrokuju promjene samo na ždrijelu, ili sekundarna, kada je angina komplikacija ili simptom neke druge bolesti koja smanjuje otpornost na infekciju. Infekcija može da se “unese” iz spoljne sredine, kroz vazduh, hranu, širenjem uzročnika sa sluzokože nosa ili sinusa, ili pak krvlju s nekog udaljenog organa.

Terapija

Dijagnoza se postavlja na osnovu pregleda i brisa ždrijela. Pravoj slici znatno doprinosi i laboratorijski nalaz koji, pokazuje povećanje leukocita.

Ukoliko je u pitanju bakterijska angina, ona se liječi antibioticima. Da bi organizam lakše savladao infekciju, oboljeli treba da uzima dosta tečnosti, da miruje u krevetu i jede lakšu hranu. Savjetuje se ispiranje usta sredstvima protiv upale, na primjer, blagim rastvorima hipermangana, rastvorima sode bikarbone, čajem od zelene žalfije i kamilice.

Danas su zbog primjene antibiotske terapije rijetke komplikacije poput reumatske groznice, koja daje promjene na bubrezima. Zato terapija antibioticima traje deset dana jer ne samo da skraćuje tok bolesti, već i sprječava komplikacije.

Takođe, važno je izbjeći upotrebu antibiotika kod virusne angine, koju za razliku od bakterijske prate kašalj, promuklost, curenje nosa i konjuktivitis. Zato konsultujte ljekara koji će da utvrdi šta je tačan uzročnik, da ne biste nepotrebno pili antibiotike.

Za prevenciju bakterijskih angina najbitnije je dobro održavanje higijene, što uostalom važi za sve zaraze. Treba temeljno prati ruke, umjesto peškira koristiti ubruse za jednokratnu upotrebu, pokrivati usta prilikom kašljanja i kihanja, polako konzumirati hladne namirnice, izbjegavati kontakt s oboljelima i provjetravati prostorije u kojima borave djeca.

Posljedice ako se ne liječi

Uznapredovala angina je upornija i neprijatnija za dijete, a može da ostavi i posljedice. Bolovi u grlu i uporna visoka temperatura koju primijetite kod djeteta, razlog je da se što prije javite ljekaru.

Streptokokna gnojna angina može da dovede do oštećenja srčanih zalistaka (reumatska groznica) ili bubrega (glomerulonefritis). Također može da dovede do kožnog osipa (skarletna groznica), da brzo izazove upalu sinusa, pluća i upalu srednjeg uha.