Europljani često pate od neuroloških i mentalnih poremećaja: gotovo 165 miliona ljudi, ili 38% stanovništva svake godine boluje od poremećaja poput depresije, tjeskobe, nesanice ili demencije

Europljani često pate od neuroloških i mentalnih poremećaja: gotovo 165 miliona ljudi, ili 38% stanovništva svake godine boluje od poremećaja poput depresije, tjeskobe, nesanice ili demencije.

U samo trećini slučajeva bolesnici dobivaju potrebnu terapiju ili lijekove i zato su mentalni poremećaji golem gospodarski i socijalni teret težak stotine milijardi eura, jer se bolesnici toliko loše osjećaju da ne mogu raditi, a i osobni im odnosi propadaju.

"Mentalni poremećaji postali su najveći europski zdravstveni izazov 21. stoljeća", kažu autori studije.

Istovremeno neke velike farmaceutske tvrtke odustaju od ulaganja u istraživanje rada mozga i njegova uticaja na ponašanje.

Zato je teret finansiranja neuronauke pao na vlade i humanitarne organizacije u zdravstvu.

"Taj golemi jaz mora se zatvoriti", rekao je Hans Ulrich Wittchen, direktor instituta za kliničku psihologiju i psihoterapiju na dresdenskom univerzitetu i glavni istraživač te europske studije.

"I ti rijetki koji se liječe, liječe se sa zakašnjenjem od nekoliko godina, a rijetko najmodernijom terapijom".

Wittchen je vodio trogodišnju studiju koja je pokrivala 30 europskih zemalja, 27 članica EU-a i Švicarsku, Island i Norvešku, s ukupnim stanovništvom od 514 miliona ljudi.

Ne može se izvesti direktna usporedba učestalosti mentalnih poremećaja u drugim dijelovima svijeta jer se različite studije koriste različitim varijabilnim parametrima.

Wittchenova je ekipa proučila stotinjak bolesti, sve glavne mentalne poremećaje od tjeskobe i depresije do ovisnosti i shizofrenije, kao i glavne neurološke poremećaje poput epilepsije, Parkinsonove bolesti i multiple skleroze.

Rezultati studije koje je objavila Europska škola za neuropsihofarmakologiju (ENCP) pokazuju da su mentalni poremećaji "izrazito težak teret", rekao je Wittchen.

Mentalne su bolesti glavni uzrok smrti, invalidnosti i ekonomsko oprerećenje u svijetu, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2020. depresija biti druga vodeća bolest u svim dobnim skupinama.

U Europi se, rekao je, ta ružna perspektiva već ostvarila.