U prvim mjesecima, majčino mlijeko ili mliječna formula obezbjeđuju savršenu ravnotežu nutrijenata potrebnih dojenčetu. Druga hrana nije korisna za mlađu dojenčad iz mnogih razloga. Prije svega, ona nisu razvojno spremna da žvaću hranu

Prerano uvođenje određenih namirnica u ishranu može da ostavi trajne posljedice po zdravlje djeteta.

Roditelji često "žure" da u ishranu svoje djece što prije uvedu neke namirnice, to jest, da pređu na čvrstu hranu. Tako se dešava da se bebama od četiri, pet meseci daje pasulj, sarma, kozji sir... a majka se "hvali" kako njeno dijete sve jede. Isto je i sa voćem i povrćem, ali i sa kravljim mlijekom. Kada majku pitate zašto je u ishranu prerano uvela te namirnice, izgovor je više nego banalan: "I moja drugarica (sestra, komšinica...) je takođe davala svojoj bebi sve da jede, pa joj se ništa loše nije desilo". Ili: "I meni je moja majka to davala. Pa, šta mi fali?"

Šta kažu stručnjaci?

1. Nemojte dojenčetu prerano uvoditi nemliječnu hranu
 
U prvim mjesecima, majčino mlijeko ili mliječna formula obezbjeđuju savršenu ravnotežu nutrijenata potrebnih dojenčetu. Druga hrana nije korisna za mlađu dojenčad iz mnogih razloga. Prije svega, ona nisu razvojno spremna da žvaću hranu. Beba nije sposobna da hranu gura od prednjeg dijela usta prema pozadi, da bi je sažvakala. Umjesto toga, ona je izbacuje iz usta takozvanim refleksom izbacivanja, koji je prisutan od rođenja. Mlađa dojenčad ne mogu da razgrade kompleksne molekule mnogih proteina, masti i ugljenih hidrata, pa čvrsta hrana može samo da "prođe" kroz digestivni trakt ili, još gore, da izazove poremećaj u njemu. Rano uvođenje hrane može, takođe, da izazove alergiju, ali i da dovede do prejedanja i posljedične gojaznosti.

Ako počnete prerano da bebi uvodite nemliječnu hranu:

- rizikujete zagrcavanje, zadavljivanje, kašalj i povraćanje
- uzrokujete moguće loše varenje i apsorpciju hrane
- višestruko povećavate rizik od alergijskih reakcija

U svakom slučaju, prerano uvođenje čvrste hrane neće:

- obezbijediti da beba spava čitave noći
- omogućiti da bude manje uznemirena
- ubrzati njen rast i razvoj

Najbolje je da nemliječnu hranu uvodite postepeno, u uzrastu od navršena četiri mjeseca do navršenih šest mjeseci. Neka to prvo budu žitarice, a zatim povrće. Preporučuje se najprije povrće blagog ukusa kao što su krompir i mrkva, a potom i tikva, grašak, tikvice, karfiol, keleraba, kelj, blitva, špinat, brokoli.

Pasulj, kao mahunarka sa najviše vlakana, neka ostane posljednji na spisku uvođenja, jer velika količina vlakana može da dovede do nakupljanja velike količine gasova u crijevima, sa posljedičnom nelagodnošću i bolom.