Zakašnjeli ili odloženi pubertet je stanje u kome ne dolazi do psihičko-fizičkog razvoja i znakova puberteta prije 15. godine života. Ispoljava se daleko češće u dječaka nego u djevojčica

Zakašnjeli ili odloženi pubertet je stanje u kome ne dolazi do psihičko-fizičkog razvoja i znakova puberteta prije 15. godine života. Ispoljava se daleko češće u dječaka nego u djevojčica.

Uzrok nastanka

Postoje uglavnom dvije vrste uzroka: genetski, familijarni i drugi čije se promjene nalaze u nivou hipotalamusa odnosno hipofize.

Klinička slika

Klinička slika zavisi od vremena kada se javlja. Obično je riječ o dječacima koji su i u godinama do puberteta ispoljavali opšti usporeni tjelesni razvoj sa sporijom denticijom, nižim rastom, često sporijim psihičkim sazrijevanjem, a nekada i sklonošću gojaznosti.

Kako u njihovih vršnjaka dolazi između 12-14. godine do naglog porasta u tjelesnoj visini i pojave znakova spolnog sazrijevanja, dječaci sa zakašnjelim pubertetom postaju u tom dobu naročito upadljivi po svom nižem rastu i izostanku znakova puberteta. Takva situacija može biti uzrok značajnih emocionalnih i psihičkih problema.

Obično se u uzrastu od 16-18. godine zapaža spontana pojava znakova puberteta, pri čemu je tok spolnog sazrijevanja, kao i konačna visina, obično u normalnim granicama.

Zakašnjeli pubertet u djevojčica, tj. izostanak spolnog sazrijevanja u uzrastu 10-12. godine, zahtijeva znatno veću pažnju i obazrivost, s obzirom na mogućnost da je riječ o nekom obliku primarnog ili sekundarnog hipogonadizma.

Dijagnoza

Postavlja se na osnovu anamneze (porodična anamneza), kliničke slike, objektivnog pregleda, nivoa hormona.

Liječenje

Dječaci i djevojčice sa familijarnim tipom zakašnjelog puberteta bez terapije u kasnijem toku postižu punu zrelost i najčešće su višeg rasta. Drugi tip se liječi prema uzroku.